HKUD Goričan

HKUD GORIČAN – OD OSNUTKA DO DANAS

1925 godina smatra se godinom osnutka HKUD-a Goričan, no kada govorimo o povijesti HKUD-a Goričan tada valja imati na umu da rad takve udruge ne počinje tek od njezina formalnog registriranja, već da je njezino nastajanje niklo na korijenima, na stanovitoj tradiciji promicanja kulture u određenij sredini. Tako HKUD Goričan nije konstituiran „iz ničega“ nego iz bogate tradicije njegovanja kulturnih sadržaja u ovom ponajvećem međimurskom mjestu. Te su se aktivnosti odvijale u raznim vremenima i društvenim sustavima i bile manje – više vezane uz njih; zadaća je svakog koji želi pokazati rad takve udruge da u prvom redu bude objektivan, da prezentira sve činjenice u kontinuiranom radu na području kulture u Goričanu, neopterećen bilo kakvim svjetonazorskim ili ideološkim sponama.

Počeci organiziranog kulturnog života vezani su u Goričanu, kao i drugdje, uz osnivanje i djelovanje udruga. O njihovom djelovanju postoje vrlo skromni podatci, ako i jesu zabilježeni su uzgred (jer se kulturni život u današnjem smislu nije sustavno promijenio) pa u većini slučajeva preostaju usmena kazivanja, sjećanja svjedoka, sudionika takvih događaja.

Početak kulturnog buđenja bilježimo poslije 1. Svjetskog rata u tzv. Prvoj Jugoslaviji, a vezan je uz dolazak orguljaša Andrije Lesingera u Goričan 22. Svibnja 1922. godine te nedugo nakon dolaska osnovao crkveni mješoviti zbor koji je pjevao na sv. Misi. Zbor je nastupao u Prelogu, D. Kraljevcu, Kotoribi te na danima Sv. Roka u Draškovcu u okviru tradicionalnog zavjetnog hodočašća u Draškovec. Taj prvi javni nastup Zbora općenito se uzima kao poćetak organiziranog kulturnog djelovanja u Goričanu. Negdje 1935/36. u Goričan su došli kao gosti mali Križari iz Kotoribe s nekoliko članova velikih Križara i tom zgodom mali Križari održali su šaljivi igrokaz.

Rat je 1941 unio dramatične promjene i u životu Goričana; mnogi mladi muževi mobilizirani su u mađarsku vojsku, a svi koji su ostali bili su izloženi nastojanjima okupatora Mađara i Mađarona da ih se mađarizira. No, upravo zahvaljujući dotadašnjoj djelatnostina kulturnom i domoljubnom polju ta su se nastojanja izjalovila. Kantor Andrija bio je „istinski domorodac hrvat“. Nije htio svirati i pjevati na mađarskom jeziku u crkvi, štoviše, kad su na misi bili i mađarski okupatori on je gromoglasno zasvirao crkvenu hrvatsku pjesmu koju su svi župljani prihvatili. Kantor je 1943. bio uhićen i zatvoren u mađarskom logoru na godinu dana.

Tridesetih godina u Goričanu je djelovala „Seljačka sloga“ predsjednik je bio Luka Hranjec. „Seljačka sloga“ sastojala se od folklorne sekcije Aktiv žena, Zbora i Tamburaške sekcije. Prvi javni nastup Aktiva žena bio je za proslave 1. svibnja 1976. Upravo te godine, prema zapisima Ivana Vuka, tadašnjeg ravnatelja Osnovne škole, datira početak rada današnjeg Kulturno – umjetničkog društva Goričan. Zamisao je potekla upravo od Aktiva žena, te je 6. srpnja 1977. održana osnivačka skupština KUD-a. Prema zapisniku KUD-a, u prvi izvršni odbor izabrani su: Ivan Vuk – predsjednik, Stanko Novak – tajnik, Marija Lukačec – blagajnica, Marija Novak, Ružica Vuk, Stjepan Baksa, Milica Krznar, Terezija Mihoci, Ivan Marđetko, Stjepan Kiš, Marija Blagus, Josip Kos i Pavao Kovač. Društvo je započelo s tri sekcije: tamburaška, zbor i folklorna sekcija. Zapisnik također bilježi prve voditelje: voditeljica folkloraša bila je od osnutka Ružica Vuk, učiteljica koja je svoju ljubav prema narodnoj baštini prenjela na članove i nedvojbeno zaslužna, kao i njen suprug Ivan, za afirmaciju društva; isto tako zasluge pripadaju učiteljici Mariji Novak, voditeljici zbora i suprugu Stanku, voditelju tamburaške sekcije. Obitelji Vuk i Novak time su svakako među najzaslužnijima što je KUD Goričan „stao na noge“ i ujedno su svojim primjerom i angažmanom pokazali koja je sve uloga učitelja u mjestu.

Društvo se na početku suočilo s nekoliko problema: kada održavati probe, kako prikupiti sredstva za instrumente i nošnju, a isto tako kako se odgovorno odnositi prema probama od strane pojedinih članova; javljao se i problem stručnog vođenja, posebno u dramskoj sekciji koja je u odnosu na druge nešto kasnije počela s radom – najprije je voditelj bio Stjepan Hranjec.

1981. godine u rad društva uključila se i „ritmička sekcija Osnovne škole Goričan“ pod vodstvom Katice Lovrenčak.

Na skupštini 16. veljače 1983. godine društvo donosi statut, što je bila pretpostavka za registraciju društva. KUD Goričan uz proslavu 70. Obljetnice organiziranog djelovanja na očuvanju narodne baštine želi naglasiti da u nasljeđe prima posebno vrijednu baštinu koja će se njegovati uz nadolazeće generacije. Povijest nas uči da to uvijek nije lako. Da bi se odužili mnogim pojedincima i društvima koja su djelovala kroz minula desetljeća, KUD Goričan će dopuniti naziv, te tako i novim imenom istaći tu istinu. Za dopunjeni naziv bilo je nekoliko prijedloga: Hrvatsko – kulturno umjetničko društvo „Fijolica“ Goričan, Hrvatsko – kulturno umjetničko društvo Goričan 1925, HKUD „Potočnica“ Goričan. Nakon dva sastanka izvršnog odbora, uslijedila je informativma skupština KUD-a Goričan 17 travnja 1995. Na njoj je odlučeno da će se Društvo otad zvati HKUD GORIČAN, a nakon toga je i jednoglasno prihvaćen novi statut.

Od aktivnosti 1998. godine treba spomenuti da je HKUD Goričan gostovao na Internacionalnm festivalu folklora u Karlshruheu (Njemačka) i u Ceriću 26. i 27. rujna i to je bilo prvo gostovanje jednog Društva u tom mjestu nakon mirne reintegracije.

Na skupštini 2004. godine dogovorene su aktivnosti slične onima iz prijašnih godina: sudjelovanje u obilježavanju mjesnih blagdana organizacija „fašjenski svati“, tradicionalan nastup na Uskrsni ponedjeljak, nastupi na županijskim i regionalnim smotrama, uzvratni posjeti društava, gostovanje u inozemstvu, nabavka ženske nošnje i nabavka namještaja za pohranu narodne nošnje. Te godine izabrano je novo vodstvo Udruge: predsjednica Marija Ševa, tajnik Josip Harmicar, a blagajnica Marija Pavlic.

2004 godine dramska sekcija nastupila je na festivalu kazališnih amatera u Prelogu sa scenskim prikazom Magdalene Vlah – Hranjec. Nakon smotre Marija Blagus proglašena je najboljom glumicom na smotri. Na danima kruha i zahvale HKUD je prezentirao narodnu nošnju kojom prigodom su najljepšima proglašeni  hadnač i podsnehalja. Na sastanku upravnog i nadzornog odbora 21.02.2006 dolazi do promjene u vodstvu HKUD-a Goričan, naime na mjesto tajnika društva predloženi  i jednoglasno prihvačeni  je Josip Krznar. Samo dvije godine kasnije, točnije 10.04.2008 predlaže se izmjena i dopuna statuta u kojem piše da predsjednikov mandat traje dvije godine uz mogučnost višekratnog ponovnog izbora, te da upravni odbor HKUD-a Goričan čine: predsjednik, dva dopredsjednika, te osam članova. 2010 godine HKUD Goričan potpisuje ugovor o sufinancijanju manifestacije pod nazivom „Puna zdela“ sa Europskom unijom, to je IPA projekt pogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Nosioc projekta za Međimursku županiju je HKUD Goričan, a od strane Međimurske županije osim Goričana uključene su još i udruge:  Donji Vidovec i Donja Dubrava, a s Mađarske strane: Seredehelj, Sumarton i Mlinarci. HKUD Goričan predstavlja respektabilnu činjenicu među udrugama na području kulture u županiji Međimurskoj, ponajprije kvalitetom, a onda tradicijom i brojnim nastupima. Što se prvoga tiče, Društvo je nastojalo zadržati izvornu prezentaciju narodne baštine, nije bilo sklono dotjerivanjima . To se prije svega odnosi na narodnu nošnju koja je među najočuvanijima i najkompletnijima u Međimurju, vjerno predstavljajući način tradicionalnog oblačenja u panonskoj zoni.

Drugo, Društvo nije proisteklo iz ničega nego, naprotiv, iz bogatog kulturnog života u Goričanu, k tome što se nikada ne ističe dovoljno, mjesto mora biti zahvalno što je u svome okrilju imalo pojedince – entuzijaste i voditelje podjednako u crkvenim redovima i među učiteljima i laicima: vlč. Kristofić, Andrija Lesinger, Josip Šercer, u novije vrijeme Ružica i Ivan Vuk, Marija i Stanislav Novak, Katica Lovrenčak, Josip Harmicar, Stjepan Hranjec, Marija Blagus, Ivan Posedi... Samo u tom jedinstvu, u premošćivanju možebitnih vjerskih, ideoloških i inih animoziteta mogla se stvoriti hvalevrijedna tradicija. Kultura naime ne poznaje granice – inače nije kultura.

Treće, HKUD je do 2010 ostvario nastupe kojima se zapravo broja ne zna. Oni se mogu podijeliti na lokalne – za prigodnih, državnih praznika i crkvenih blagdana, na regionalne – sudjelovanje na županijskim smotrama i slično, na državne – tu osobito ubrajamo nastupe na Zagrebačkoj međunarodnoj smotri, „Vinkovačkim jesenima“, Đakovačkim vezovima“ i Međunarodnim smotrama, pri čemu se jedni odnose na pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj i Sloveniji, a drugi su međunarodni nastupi, poglavito u Austiji i Njemačkoj. Sve su to činjenice kojima se Goričan mora ponositi ali koje i obavezuju – da se dostignuta razina očuva i još uzdigne, pri čemu jedna od glavnih uloga pripada školi i njezinim učiteljima.

Trenutno vodstvo Hkud-a Goričan je sljedeće:

 

  • Predsjednik – Marija Ševa
  • Dopredsjednik – Krešimir Ivanović, Katarina Pintarić
  • Tajnik – Josip Krznar
  • Blagajnik – Zvonko Pahek

 

Članovi upravnog odbora:  Mikloška Paula, Moharić Terezija, Ribić Josip, Detoni Andro, Pintarić Katarina, Ribić Andrija, Mato Mihoci, Krešimir Ivanović

Članovi nadzornog odbora:  Posedi Ivan, Baranašić Marija, Ribić Jelena

 

09. travnja 2011 godine HKUD Goričan je održalo radionicu Irskog plesa. Plesači, njih ukupno 16, naučilo je 5 različitih koreografija u samo 6 sati koliko je trajala radionica. Samim time HKUD Goričan dopunjuje svoje znanje u plesu, a rezultat toga biti će još kvalitetniji nadolazeći nastupi.

Molimo mještane da se uključe u rad našed društva, očuvanju naših običaja, koje ćemo prenositi pjesmom, plesom i tamburicom.

2011. godine, HKUD Goričan dobio je jedno novo osvježenje u radu svog društva, a to je Plesna skupina Violine, koja djeluje u sklopu rada HKUD-a. Sve je počelo 9. travnja 2011. godine kada je održana radionica irskog plesa u Goričanu,  koju je održao začetnik irskog plesa u Hrvatskoj, gospodin Paul O'Grady. Ispunjeni znatiželjom i oduševljeni ritmovima takve glazbe, okupilo se 16 mladih ljudi koji su u vremenskom roku od 6 sati naučili glavne korake i 5 različitih koreografija irskog plesa.

Oduševljeni svojim početničkim koracima, nastavili smo uporno vježbati i zabavljati se uz novu vrstu plesa u našim krajevima. Pod vodstvom naše voditeljice, Nikoline Zadravec, koja već od prije ima iskustva u irskome plesu, možemo se već u prvih nekoliko mjeseci pohvaliti brojnim nastupima po Međimurju. Svakog dana u učenju plesa javljaju se novi koraci i nove koreografije, koje uvijek uz smijeh, veselje, uporno vježbanje i izvore snage koji dolaze iz srca, uvijek uspijemo zadanu koreografiju naučiti do savršenstva, te svaki put iznova uspijevamo oduševiti našu publiku.

Trinaest upornih plesača, koji čine skupinu Violine, žele svima poručiti da bi nam bilo jako drago da nas bude još više, i da nam se svi mladi i stari ljudi puni želje za plesom slobodno pridruže.